Brojni privrednici koji su konačno počeli da se izvlače iz krize koju je izazvala pandemija virusa korona u zimu će, po svemu sudeći, ući sabirajući štete nastale od poplava, s obzirom na to da mnogi nisu osigurali imovinu ni nakon sedam godina od katastrofe koja je tada zapljusnula BiH. Direktna i indirektna šteta nakon poplava 2014. godine, prema nekim procjenama bila je veća od milijardu maraka, a donekle je sanirana kroz jednokratnu pomoć. S obzirom na to da je i tada veliki broj objekata, preduzeća i poljoprivrednih gazdinstava bio neosiguran, šteta nikada nije u potpunosti nadoknađena.

\\\"Ove poplave nas opominju da protiv prirode ne možemo ništa osim da se zaštitimo i osiguramo imovinu. Nadam se da će lokalne zajednice i Vlada RS iznaći sredstva da pomognu da se nastala šteta bar djelimično sanira,\\\" – rekla je Mićić. Da su ove poplave na neki način opomena za neka buduća vremena saglasan je i predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić, koji ističe da je teško definisati plavna područja i da je svemu potrebno veoma studiozno pristupati.

\\\"I svako urušavanje infrastrukture utiče na privredne aktivnosti. Privrednici bi morali da vode računa i o aspektu zaštite imovine i da se precizno zna šta je i kako zaštićeno, da bi mogli da naplate štetu. U nekim prethodnim poplavama bilo je situacija da ne mogu da naplate štetu, jer su osigurani od pucanja cijevi ili prokišnjavanja krovova, ali ne i od poplava ove vrste. Ni sada sigurno nije ništa bolje,\\\" – rekao je Ćorić i dodao da će nakon što lokalne komisije obave posao na terenu slika o posljedicama posljednjih poplava biti jasnija.